Naslijedio sam stan: što sad?
Zadnja izmjena: 23. listopada 2026.
Nasljedno pravo stekli ste u trenutku ostaviteljeve smrti (Zakon o nasljeđivanju čl. 4 st. 4). Da biste njime mogli raspolagati, trebaju vam pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i upis u zemljišnu knjigu. Ovdje je redom što slijedi, koliko to košta, plaća li se porez na naslijeđenu nekretninu i što ako stan želite prodati.
1. Ostavinski postupak kreće sam
Matičar koji upisuje smrt sastavlja smrtovnicu i dostavlja je sudu (čl. 192). Kad je sud primi, ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti (čl. 210), pa ga ne morate sami tražiti. Postupak vodi općinski sud ili, češće, javni bilježnik kao povjerenik suda, s istim ovlastima kao sudac (čl. 176).
Na ostavinskoj raspravi ne morate davati nasljedničku izjavu: tko se ne odrekne, smatra se da želi biti nasljednik (čl. 220 st. 1–2). Odreći se možete do prvostupanjske odluke (čl. 130), a odricanje u korist određenog nasljednika zakon smatra ustupom vašeg nasljednog dijela (čl. 133 st. 3).
2. Rješenje o nasljeđivanju
Rješenje utvrđuje tko je nasljednik, koliki mu dio pripada (razlomkom, ako je nasljednika više) i koje nekretnine ulaze u ostavinu, sa zemljišnoknjižnim podacima. Ako se svi nasljednici sporazumiju kako podijeliti ostavinu, sud taj sporazum unosi u rješenje (čl. 226). Bez oporuke djeca i bračni drug nasljeđuju prvi, na jednake dijelove (čl. 9).
Na rješenje koje je donio javni bilježnik prigovor se podnosi u roku od 8 dana od dostave (čl. 185). Kad rješenje postane pravomoćno, sud ga najkasnije 15 dana nakon isteka tog mjeseca šalje Poreznoj upravi i zemljišnoknjižnom sudu (čl. 227 st. 2).
3. Upis u zemljišnu knjigu
U rješenju sud određuje da se nakon pravomoćnosti provedu potrebni upisi u zemljišnoj knjizi (čl. 228 st. 1). Za upis na temelju rješenja o nasljeđivanju ne plaća se sudska pristojba ni za podnesak ni za odluku (Tarifa sudskih pristojbi, Tar. br. 14 napomena 5 i Tar. br. 15 napomena 5). Kad dobijete pravomoćno rješenje, u izvatku iz zemljišne knjige provjerite jeste li upisani kao vlasnik ili suvlasnik; to je prvo što će kupac gledati.
Porez na naslijeđenu nekretninu
Nasljeđivanje je za porez na promet nekretnina stjecanje kao i kupnja (Zakon o porezu na promet nekretnina čl. 4), a porez plaća nasljednik (čl. 7 st. 1). Ali porez na naslijeđeni stan ne plaćaju bračni drug, djeca, unuci, roditelji i ostali potomci i preci, ni posvojenici i posvojitelji (čl. 15 t. 1). Tada Porezna uprava ne donosi ni rješenje (čl. 25 st. 1).
Brat, sestra, nećak, ujak ili netko izvan obitelji porez na nasljedstvo nekretnine plaća: 3 % tržišne vrijednosti naslijeđenog dijela (čl. 12, čl. 9). Ako nasljeđuje više njih, svaki plaća za svoj dio (čl. 6 st. 3). Primjer: sestra koja naslijedi pola stana vrijednog 150.000 € plaća 3 % od 75.000 €, odnosno 2.250 €.
- Kada nastaje obveza: kad rješenje o nasljeđivanju postane pravomoćno (čl. 16 st. 2). Vrijednost se gleda na taj dan.
- Prijava: ne podnosite je sami. Sud dostavlja rješenje Poreznoj upravi i time je promet prijavljen (čl. 18 st. 2, čl. 19 st. 1).
- Plaćanje: u roku od 15 dana od dostave rješenja Porezne uprave (čl. 26).
- Odricanje i ustup: ako se tijekom ostavinske rasprave odreknete nasljedstva ili ga ustupite drugom sunasljedniku, na to se porez ne plaća (čl. 7 st. 1).
Više o porezu, rokovima i ostalim slučajevima kad se ne plaća: porez na promet nekretnina.
Porez kad prodajete naslijeđeni stan
Kupac plaća porez na promet, a vi kao prodavatelj eventualno porez na dohodak od otuđenja. On se ne plaća ako stan prodate nakon dvije godine od dana nabave (Zakon o porezu na dohodak čl. 58 st. 2), ni ako ste u njemu stanovali vi ili uzdržavani članovi uže obitelji, pri čemu prijava prebivališta sama nije dokaz (čl. 58 st. 4 t. 1, st. 5). Zakon od oporezivanja izuzima i otuđenje „u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem”, osim ako je nekretnina otuđena u izmijenjenom obliku (čl. 58 st. 4 t. 4).
Kad se porez plaća, iznosi 24 % razlike između tržišne vrijednosti pri prodaji i nabavne vrijednosti, uvećane za rast proizvođačkih cijena, uz odbitak dokumentiranih ulaganja i troškova prodaje (čl. 58 st. 1, čl. 62 st. 3). Za darovani stan zakon izričito kaže da je dan nabave onaj kad ga je stekao darovatelj (čl. 58 st. 7). Za naslijeđeni stan takve odredbe nema, pa ako prodajete u prve dvije godine nakon nasljeđivanja, prije ugovora pitajte Poreznu upravu kako će računati rok. Izračun i ostala pravila: porez na prodaju nekretnine.
Više nasljednika: zadržati, podijeliti ili prodati
Dok se ne utvrdi koliki je čiji dio, sunasljednici stanom upravljaju zajedno, a poslije kao suvlasnici (Zakon o nasljeđivanju čl. 141). Tri su uobičajena puta:
- Dogovor još u ostavinskom postupku. Sporazum o diobi ulazi u rješenje (čl. 226 st. 3) bez posebne sudske pristojbe (Tar. br. 11 napomena 4), a ustup dijela sunasljedniku tijekom rasprave nije oporeziv porezom na promet (ZPPN čl. 7 st. 1). Tako jedan nasljednik može preuzeti cijeli stan, a ostalima isplatiti njihov dio.
- Prodaja cijelog stana. Za prodaju cijele stvari potrebna je suglasnost svih suvlasnika (Zakon o vlasništvu čl. 41). Svoj suvlasnički dio svatko može prodati i sam, a ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa (čl. 37 st. 5). Kupac dijela plaća porez na promet za taj dio (ZPPN čl. 6 st. 3).
- Kad dogovora nema. Svaki suvlasnik i sunasljednik može tražiti razvrgnuće, i to pravo ne zastarijeva (ZN čl. 142, ZV čl. 47). Sporazumno ili preko suda (čl. 48); stan koji se ne može podijeliti sud prodaje, a novac dijeli razmjerno dijelovima (čl. 50 st. 4). Sudsko razvrgnuće isplatom, kad jedan zadrži stan i isplati druge, moguće je samo uz osobito ozbiljan razlog ili s barem devet desetina dijelova (čl. 51). Razvrgnuće suvlasništva ne plaća porez na promet (ZPPN čl. 13 t. 8).
U svakom od tih putova pomaže znati koliko stan vrijedi: za dogovor o isplati, za dogovor o cijeni i da se nitko od nasljednika ne osjeća zakinutim.
Koliko to košta
- Sudska pristojba za rješenje o nasljeđivanju ovisi o vrijednosti čiste ostavine: do 8.000 € najviše 60 €, a iznad toga još 30 € na svakih započetih 1.300 €, ali taj dodatak najviše 700 €. Nasljednici je plaćaju razmjerno svojim dijelovima (Tar. br. 11 i napomena 3).
- Upis u zemljišnu knjigu na temelju rješenja: bez sudske pristojbe (vidi gore).
- Porez na promet: 0 € u užoj obitelji, inače 3 % vrijednosti naslijeđenog dijela.
- Žalba na rješenje o nasljeđivanju: 140 € (Tar. br. 12).
- Uz to javni bilježnik kao povjerenik suda naplaćuje nagradu po posebnom propisu, koju ovdje ne navodimo.
Troškove same prodaje (bilježnik, agencija, energetski certifikat) zbraja kalkulator na stranici porez na promet nekretnina: odaberite „Prodajem”.
Česta pitanja
Plaća li se porez na nasljedstvo nekretnine?
Bračni drug, djeca, unuci, roditelji i ostali potomci i preci te posvojenici i posvojitelji ne plaćaju ga (Zakon o porezu na promet nekretnina, čl. 15 t. 1). Ostali nasljednici, na primjer brat, sestra ili nećak, plaćaju porez na promet nekretnina od 3 % tržišne vrijednosti naslijeđenog dijela (čl. 12).
Koliki je porez na naslijeđenu nekretninu?
3 % tržišne vrijednosti naslijeđenog dijela na dan kad rješenje o nasljeđivanju postane pravomoćno (čl. 9, 12 i 16 st. 2), a uža obitelj ne plaća ništa. Za pola stana vrijednog 150.000 € to je 2.250 €.
Moram li nasljedstvo sam prijaviti Poreznoj upravi?
Ne. Sud dostavlja pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Poreznoj upravi i time je promet prijavljen (čl. 18 st. 2 i čl. 19 st. 1). Ako se porez plaća, rok je 15 dana od dostave rješenja Porezne uprave (čl. 26).
Plaća li se porez kad prodam naslijeđeni stan?
Porez na promet plaća kupac. Porez na dohodak od prodaje ne plaćate ako stan prodate nakon dvije godine od dana nabave ili ako ste u njemu stanovali (Zakon o porezu na dohodak, čl. 58 st. 2 i st. 4 t. 1). Ako prodajete ranije, pitajte Poreznu upravu od kojeg dana računa rok.
Koliko vrijedi naslijeđeni stan
Prije dogovora s ostalim nasljednicima ili razgovora s agencijom korisno je znati realan raspon. Na naslovnici upišite adresu stana i za tridesetak sekundi dobit ćete besplatnu informativnu procjenu iz službenih podataka o prodanim stanovima, kao raspon s ocjenom pouzdanosti. To nije procjena ovlaštenog procjenitelja, koju u nekim slučajevima traže sud ili banka (više u članku Informativna ili službena procjena).
Informativno, ne zamjenjuje savjet javnog bilježnika, odvjetnika ili Porezne uprave. Zakoni pročitani na zakon.hr 23. listopada 2026.